Programi
Cjenik
Cjenik Albert
Korisnici
Servis
Novosti Arhimed
Novosti Albert
Download
Kontakt
Linkovi
Zanimljivosti

 

 

povijest računala    
Potreba za brojanjem  

Da bi na vrijeme organizirali svoje vjerske obrede i proslave plemenski vračevi (shamani) su morali na neki način brojati dane, mjesece, godišnja doba.
 

50000-20000 BC – Prve metode brojanja  

Prva metoda brojanja je korištenje 10 prstiju (dekadski brojevni sustav); prsti su djelotvorni kod brojanja ali nisu prikladni za računanje

  • Kamenčići za brojeve veće od 10

  • Urezivanje zareza na kosti ili štapu

  • Kamenčići u rupama

  • Zapisivanje crtica
     



3000. BC - ABACUS  

Izumljen je u Kini, a prvi je put opisan u Babilonu. Unapređene verzije se koriste od 1300 BC. Stupci kuglica su podijeljeni u dva područja. Kuglice u gornjem vrijede 5 puta više od kuglica u donjem retku.
 

1900 BC - Stonehenge prvo računalo !?  

Stonehenge je građevina pronađena na Salysbury Plain u Engleskoj. Neki znanstvenici smatraju da je služila za proračun astronomskih podataka.
 

820. - decimalni brojevi  

Muhammed idn Musa Al-Khwarizmi (780 - 850), perzijski matematičar, uveo je Hindu decimalni sustav i počeo se koristiti pojmom nula. U knjizi: Al-jabr wa'l muqabalah je opisao Diophantovu algebarsku jednadžbu (moderna riječ algebra je izvedena odovuda). U knjizi rječima opisuje postupke izračunavanja koje danas nazivamo algoritmima.
 

1594. logaritamsko računalo


Lord John Napier (1550.-1617.) škotski matematičar, razvio je metodu izračuna prirodnog logaritma. Izumio je vrstu mehaničkog logaritamskog računala poznatog po imenu "Napier Bones". Koristi svojstva logaritma tako da velike brojeve izrazi pomoću manjih s kojima je lakše računati.
 

1623. - prvi mehanički kalkulator  

Wilhelm Schickard izumio i načinio prvi mehanički kalkulator.
 

1642. patentirano mehaničko računalo  

Blaise Pascal (1623.-62.) je izumio Pascaline. Stroj se je sastojao od zupčanika. Svaki je na plošnoj strani imao označene znamenke 0 do 9. Ovaj princip je korišten kod mehaničkih računala do kasnih 1960-tih. Njegova ideja se još i danas koristi kod mjerača protoka vode plina i ugradivih brojčanika.
 

1673. kalkulator  

Gottfried Leibniz napravio kalkulator - mehanički stroj koji je uz zbrajanje i oduzimanje mogao i množiti i dijeliti.
 

1820. Aritometar  

Francuz Charles Xavior Thomas of Colmar, je prvi proizviđač mehaničkih kalkulatora zasnovanih na Pascal-ovim i Leibniz-ovim. Aritometar je prvi komercijalno uspješni kalkulator.
 

1821. difrencijalni stroj  

Charles Babbage (1791.-1871.) počinje raditi "diferencijalni stroj" za izradu logaritamskih tablica. Stroj je bio pokretan vodenom parom i bio je potpuno automatiziran. Ideju diferencijalnog stroja  napušta kada mu na pamet dolazi nova i puno bolja ideja.
 

1815-1852 – Ada Augusta Byron, kontesa od Lovelace  

Kao matematičarka, znanstvenica i kolegica Charlesa Babbagea pisala je prve programe. Postavila je osnove programiranja (podprogrami, uvjetno grananje ...) pa možemo reći da je ona prvi programer. Njoj u čast programski jezik ADA dobio je ime.
 

1850 – Logaritamsko računalo ("šiber")  

Logaritamsko računalo kakvo je bilo u uporabi sve do pojave digitalnih džepnih kalkulatora. Dugo je to bio statusni simbol inženjera.


 

1863. - analitički stroj  

Charles Babbage dizajnira analitički stroj. To je potpuno novi koncept računala. Stroj se upravlja bušenim karticama, a imao je dva osnovna dijela: procesni dio i memoriju. Babbage za života stroj nije dovršio jer je njegova ideja bila prenapredna za tadašnju tehnologiju. 1863.god. Sheutz i Wiberg su konačno izgradili ovaj stroj
 

1884. Hollerithove tabulirajuće mašine  

Herman Holerith napravio elektromehanički stroj za obradu podataka. Bio je pokretan baterijama, a za unos podataka je koristio bušene kartice. 1890 godine takvo računalo je bilo upotrebljeno za obradu popisa stanovništva SAD-a. Brojanje je na ovaj način bilo tri puta brže od ručnog prebrojavanja.
 

1924. - rođenje IBM-a  

Herman Hollerith osniva Tabulating Machine Company koja prodaje njegove mašine vladama diljem svijeta. 1924.god. kompanija se preimenuje u International Bussiness Machines (IBM), danas jednog od giganata u proizvodnji računala.
 

1928. Magnetske trake i bušene kartice  

1928 - Fritz Pleumer (Njemačka) patentirao je svoju magnetsku traku

Zato što je IBM definirao 80 kolonske bušene kartice kao vlastiti standard, obzirom na njegov značaj u proizvodnji uređaja, to je ubrzo postao industrijski standard, te se stoga bušene kartice od 45 kolona zamjenjuju se onima s 80. Bio je to jedan od najvažnijih nosača podataka sve do 1990-tih.

1932. proizveden magnetski disk (G. Taushek - Austrija)
 

1930. analogno računalo  

Vannaver Bush napravio je prvo analogno računalo. Ovakvo računalo je koristilo u drugom svjetskom ratu kao pomoć kod ciljanja topovima
 

1936. Turingov stroj  

1936. godine Alan Turing (1912.-1954. - matematičar i filozof, utemeljitelj računarskih znanosti) dizajnira jednostavni zamišljeni stroj koji se sastoji od trake, glave za čitanje-pisanje, te programa.

Traka je neograničene duljine, a sadrži konačni broj simbola nakon kojih slijede praznine. Broj simbola se može mijenjati tijekom izvođenja programa.

Glava za čitanje-pisanje čita i analizira simbole s trake i u ovisnosti o trenutnom stanju stroja može upisati novi simbol preko trenutnog, izmijeniti trenutno stanje stoja, te se pomicati lijevo ili desno po traci.

Program predstavlja konačni slijed instrukcija, koje kažu  glavi što će pisati i kako će se pomicati u ovisnosti od simbola na traci i stanju stroja.

Ako je programiran ispravno ovaj jednostavni stroj može riješiti bilo koji problem kao i današnje računalo, doduše presporo, ali ipak radi!
 

1939. ABC računalo  

Bilo je to prvo elektroničko digitalno računalo (Iowa State University). Razvili su ga Atanasoff & Clifford Berry i nazvali ga Atanasoff& Berry Computer (ili ABC ). Nikad nije do kraja završen
 

1943. Harvard Mark I  

Uz pomoć IBM-a, profesor Howard Aiken napravio je na Harvardskom sveučilištu prvo digitalno računalo sa elektromehaničkim releima - Mark1. Bio je to prvi stroj koji je mogao riješiti dugačke popise matematičkih problema. Koristio je bušene kartice, a korišten je do 1959 u američkoj mornarici.
 

1943. ENIAC  

Inženjeri John Eckert i John Mauchly, napravili su prvo elektroničko računalo – Eniac. Bilo je sastavljeno od 18000 elektronskih cijevi (koje su često pregorjevale), trošilo je veoma mnogo električne energije, bilo je teško 30 tona, i zauzimalo je površinu od 1500 m2
 

1945. John Louis von Neumann  

John Louis von Neumann (1903.-1957.) uvodi binarni sustav u računala, dolazi na ideju da se instrukcije drže u memoriji računala. Bavio se kvantnom mehanikom, teorijom igara, pionir je računarskih znanosti (osmislio arhitekturu računala). 1945. je razvio EDVAC (Electronic Discrete Variable Automatic Computer). EDVAC je prvo računalo koje je izvršni program držalo u radnoj memoriji i koje je koristilo magnetske diskove.
 

1945. rođen je "bug" (buba)  

Grace Murray Hopper je našao prvu bubu (bug). dok je radio na računalu Mark I. Leptirić se zavukao u računalo, i to između dva kontakta releja i time prouzročio kvar računala. Grace ga je našao i zaljepio u dnevnik rada računala. Od tada se za grešku u programu koristi izraz "bug", a za otklanjanje grešaka izraz "debugging" (uklanjanje buba).
 

1951. UNIVAC I  

Remington Rand je razvio prvu generacija elektroničkih računala Univac I (Universal Automatic Computer). Bila su napravljena od tranzistora, obavljala su tisuće računskih operacija u sekundi. Bila su 1000 puta brža od Mark1.
 

1947. - 1964. godine  

Otkrićem tranzistora 23.12.1947. godine u Bell laboratoriju počinje proizvodnja iz serije druge generacije računala. Potrošnja energije je znatno smanjena, računala su manja i zahvaljujući tranzistorima 10 i više puta su brže obavljala posao od računala prve generacije. Sa drugom generacijom računala započinje i razvoj programskih jezika (Fortran, Cobol...).
 

1965. - 1971. godine  

Treća generacija elektroničkih računala, koja su manja, pouzdanija i brža. Računala treće generacije mogla su obaviti milijun računskih operacija u sekundi, potrošnja električne energije još je manja.
 

1971. -do danas  

Otkrivanjem mikroprocesora 1970 godine dolazimo u četvrtu generaciju tj. sadašnju generaciju elektroničkih računala. Računala sa mikroprocesorom su puno manja, pouzdanija i jeftinija. Četvrta generacija je 50 puta brža od treće genracije računala i izvršava oko milijun instrukcija u sekundi.

 
 
     NA VRH | POČETNA | KONTAKT

                          © Copyright 2010 FF informatički inženjering d.o.o.  Sva prava pridržana.